Izgradnja i obnova zgrada javne namjene kroz alternativne modele nabave
NEWS FROM CROATIA
26.11.2018
Written by REGEA
Tijekom posljednjih godina alternativni modeli nabave postaju sve učestaliji oblik realizacije gradnje i obnove zgrada javne namjene, a sve u svrhu realizacije javnih projekata po najnižim ukupnim životnim troškovima te dobivanja najveće vrijednosti za novac poreznih obveznika. Fiskalni kapaciteti tijela državne uprave kao i jedinica regionalne i lokalne samouprave, sve češće ne dopuštaju nova zaduženja (dugoročne obveze) tj. financiranja projekata zajmovima.
Tradicionalni model realizacije projekata koji se zasniva na korištenju vlastitih proračunskih sredstava ili zajmova pokazuje niz ograničenja, od rizika povezanih s lošom kvalitetom projektne dokumentacije, vantroškovničkih radova, visokih troškova održavanja do nedovoljne količine sredstava (vlastitih ili kredita/zajmova) potrebnih za ostvarenje većeg broja projekata. Posljedično javni sektor na temelju ograničenja tradicionalnog modela realizacije razmatra alternativne načine realizacije projekta.
Alternativnim modelima nabave smatraju se modeli poput Ugovora projektiraj i gradi, Ugovora o energetskom učinku, Ugovora o javno‑privatnom partnerstvu i sl. Alternativni modeli nabave u osnovi predstavljaju vrstu ugovaranja usluge i/ili radova za realizaciju projekata baziranu na performansama (engl. Performance base contracts ili također engl. Service level agreements). Osnovno obilježje modela zasnovanih na performansama jest da se privatna strana, koja je pružatelj usluge, obvezuje financirati i izvršiti sve radove te jamčiti za ugovorene standarde (npr. raspoloživost prostora, uštedu energenata i dr.).
U ovakvim tipovima ugovornih odnosa, pružatelj usluga je plaćen isključivo u skladu sa standardom pružene usluge. To znači da je pružatelj tijekom trajanja ugovora primoran konstantno dokazivati da pruža ugovoreni standard te u slučaju ne postizanja standarda isto rezultira umanjenjem plaćanja ugovorene naknade od strane naručitelja (javnog sektora).
Od svih alternativnih modela nabave, na području izgradnje i obnove zgrada javne namjene, u Republici Hrvatskoj najzastupljeniji je model Ugovora o javno-privatnom partnerstvu (engl. Public Private Partnership - PPP), a sklapa se i provodi u skladu sa Zakonom o javno-privatnom partnerstvu i podzakonskim aktima.
Osnovne prednosti alternativnih modela nabave u odnosu na tradicionalni su sljedeće:
- administrativno i operativno rasterećenje javnog sektora (jednostavnija i brža priprema te provedba projekta);
- niži ukupni trošak vlasništva, odnosno veća vrijednost za novac;
- veća i jednostavnija apsorpcija ESIF fondova;
- realizacija projekata bez pojave nepredviđenih radova i troškova (ugovori ključ u ruke);
- pokretanja većeg broja projekata u znatno kraćem vremenskom periodu što ima izravan pozitivan utjecaj na državni proračun (prihod od PDV-a, prireza i doprinosa intenzivno raste uslijed veće gospodarske aktivnosti).
Glavna prepreka implementaciji većeg broja projekata izgradnje i obnove zgrada javnog sektora financijske je prirode. Za sljedeću financijsku perspektivu (2021-2027) predlaže se intenzivnije iskorištenje ESIF sredstava putem financijskih instrumenata kao i poticanje sudjelovanja privatnih investitora na tržištu što podrazumijeva realizaciju javnih projekata kroz alternativne modele ugovaranja istih.
